Trudnoća kao prepreka do posla

Žene u Crnoj Gori se često susrijeću sa sljedećom situacijom – konkurišu za posao, na različitim mjestima, i naiđu na istu barijeru – odbijene su jer bi “u jednom trenutku mogle da zatrudne”.

Pojedini poslodavci, kako u državnim firmama, tako i u privatnim, imaju diskriminatorsku politiku zapošljavanja. Žene tvrde da su im poslodavci saopštili da će prije zaposliti muškarca, jer bi one “u jednom momentu mogle da zatrudne”.

Redakcija CdM-a provjerila je da li su ovakvu praksu zabilježili nadležni organi, kao i kakva je uloga sindikalnih organizacija u ovakvim slučajevima.

Na pitanje da li su u Upravi za inspekcijske poslove dobijali žalbe ovakvog tipa kazali su da je povrijeđeno pravo na jednakost prilikom traženja posla.

„Problem se smatra diskriminacijom i definisan je Zakonom o radu u članu 5. u kojem se navodi da je zabranjena neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnost, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, imovno stanje, članstvo u političkim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lično svojstvo“, pojasnili su iz Uprave.

Inspekcija rada ne dokazuje radnje diskriminicije, već stranka u ovim slučajevima, shodno članu 10. zakona, može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Lica koja smatraju da su diskriminisana mogu se obratiti i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.

Član 10. je dobra okolnost za ostećena lica, dalje objasnila je profesorica Radnog prava Vesna Simović Zvicer.

“Kako naš zakon previđa, teret dokazivanja krivice nije na strani koja je pokrenula postupak, već bi teret ispitivanja bio na poslodavcu. To je, moglo bi se reći, olakšavajuća okolnost koju predviđa naš zakon“, kazala je ona za CdM.

U Uniji slobodnih sindikata kažu da su i oni više puta dobili prijave o diskriminaciji prilikom zapošljavanja. Generalni sekretar USS-a Srđa Keković poručio je da je odavno evidentno da u Crnoj Gori postoji ovaj problem, ali je još veći, što diskriminisana lica neće da otkriju ni svoje ime, a kamoli ko je grubo prekršio zakon.

“Suština je da mi ne možemo ništa da učinimo kada dobijemo anonimnu dojavu. Za bilo kakvo prijavljivanje treba nam materijalni dokaz. Za takve stvari bi morali da imamo snimak nekog takvog razgovora, ili dopisivanje putem e-maila, ili na neki drugi način, kao dokaz. Bez toga, ne možemo da pomognemo“, kazao je za CdM Keković.

On je dodao da u posljednje vrijeme dobijaju i niz drugih dojava.

“Na primjer imamo dojave da poslodavci od svojih zaposlenih traže da potpišu bjanko otkaz, koji će u nekom trenutku moći da iskoriste. Te pojave su, sve su prilike, postale praksa, ali to moramo da zaustavimo“, poručio je Keković.

Iz Unije slobodnih sindikata pozivaju sve građane, koji su bili svjedoci kršenja Zakona o radu, da im se obrate, kako bi zajednički ukazali na nesavjesno ponašanje poslodavaca.