Zaposlena žena koje je godinu dana radila po ugovoru o radu na određeno vrijeme, a potom godinu bila na porodiljskom odsustvu, po aktuelnom Zakonu o radu nema pravo na dobijanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme iako ima dvije godine staža.
U organizacijama koje se bave zaštitom prava žena i roditelja smatraju da je takvo rješenje neprihvatljivo za državu koja godinama ima problem sa prirodnim priraštajem, a pravnim propisima ne ohrabruje žene da se ostvare i kao majke.
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja navode da je produženje rada na određeno vrijeme za vrijeme korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, proisteklo iz prava na posebnu zaštitu žena, koje je garantovano Ustavom, Zakonom o radu i međunarodnim propisima.
“To znači da produženje ugovora o radu na određeno vrijeme nakon isteka roka od 24 mjeseca radi korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo ne može biti osnov za transformaciju ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme”, kažu u Ministarstvu.
Direktor Centra za ženska prava Maja Raičević kaže za Dan da je žena bila u radnom odnosu iako je bila odsutna i nejasno je zašto ne bi dobila stalni posao.
“Odredbe Zakona o radu ne primjenjuju se jednako na sve građane, odnosno ono što važi za ostale ne važi za trudnice. Smatram da je u pitanju još jedna u nizu diskriminišućih odredaba. Da li će se te odredbe na isti način primjenjivati i ako neko odsustvo koristi zbog bolesti? To će definitivno biti predmet razmatranja Komiteta Ujedinjenih nacija za zabranu diskriminacije žena, kojem ćemo uskoro podnijeti izvještaj, ali i evropskih institucija koje vrše monitoring stanja u Crnoj Gori”, kaže Raičević.
Ona navodi da često prigovaraju ženama da neće da rađaju i tako doprinesu društvenom progresu, a s druge strane država čini sve da ih u tome obeshrabri.
Prema njenim riječima, radna prava žena narušavaju na svakom koraku, kako poslodavci, tako i država koja ne samo da im ne pridaje važnost, već ih i direktno narušava donošenjem takvih propisa koji im ugrožavaju mogućnost da zasnuju stalni radni odnos i bar donekle ostvare ekonomsku nezavisnost.
“Ovo je ujedno i nemar prema ekonomskom prosperitetu društva, jer se tako nešto ne može očekivati u zemlji koja ne brine o polovini svoje populacije”, tvrdi Raičević.
Koordinator pravnog savjetovališta u Udruženju Roditelji Milica Kadović kaže da takvo rješenje obespravljuje ženu, jer u 21. vijeku mora da izabere da li da se ostvari kao majka ili kao poslovna i finansijski nezavisna žena.
“Kao i dosadašnja rješenja i ovo rješenje negativno utiče na materinstvo i natalitet. Međutim, dokle god država smatra da novi građani nisu dobrodošli biće tako”, poručuje Kadović.
Ona smatra da se tumačenje Ministarstva rada i socijalnog staranja vjerovatno zasniva na borbi protiv zloupotreba trudničkog i porodiljskog bolovanja, ali zaboravljaju da je poslije svakog trudničkog i porodiljskog bolovanja Crna Gora bogatija za još najmanje jednog građanina.
“Postavlja se pitanje da li onda postoji zloupotreba i da li su državi preveliki troškovi koje ima oko trudnice i porodilje? Mi mislimo da nije”, dodala je ona.
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja pojašnjavaju da je članom 111. Zakona o radu predviđeno da je roditeljsko odsustvo pravo jednog od roditelja da koristi odsustvo sa rada zbog njege i staranja o djetetu, koje može trajati do 365 dana od dana rođenja djeteta.
Roditelj može da otpočne da radi i prije isteka odsustva, ali ne prije nego što protekne 45 dana od dana rođenja djeteta. Ako jedan od roditelja prekine korišćenje roditeljskog odsustva, drugi ima pravo da koristi neiskorišćeni dio odsustva. Majka djeteta ne može prekinuti korišćenje porodiljskog odsustva prije nego što protekne 45 dana od dana rođenja djeteta. Takođe, zakonom je propisano da zaposlena žena može da otpočne porodiljsko odsustvo 45 dana, a obavezno 28 dana prije porođaja. Članom 108 Zakona o radu predviđeno da poslodavac ne može odbiti da zaključi ugovor o radu sa trudnom ženom, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili ako koristi porodiljsko odsustvo.
Istim članom je propisano da za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta i korišćenja roditeljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. Ukoliko zaposlenoj ženi ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko odsustvo, onda se rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava do isteka korišćenja prava na porodiljsko odsustvo. Na osnovu navedenih odredaba zakona, zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na roditeljsko odsustvo, koje traje 365 dana od dana rođenja djeteta, odnosno dok dijete napuni godinu dana života.
U Upravi za inspekcijske poslove takođe nude slično objašnjenje i ističu da navedeni član 108. Zakona o radu ima zaštitni karakter prilikom ostvarivanja materinstva za zaposlenu ženu.
“U tom slučaju nema zakonskog ni drugog osnova da se transformiše ugovor o radu sa određenog na neodređeno vrijeme zaposlenoj ženi koja je radila godinu dana po ugovoru na određeno a potom godinu dana bila na porodiljskom odsustvu. Dakle, činjenica što 24 mjeseca ističe u toku trajanja porodiljskog odsustva ne može biti od uticaja na transformaciju radnog odnosa sa određenog na neodređeno vrijeme, saglasno članu 26 Zakona o radu kojim je takva obaveza propisana”, naveli su iz Uprave.
Izvor: Dan