Ostvarivanje prava roditelja na bolovanje u slučaju bolesti djeteta

Pravo roditelja na bolovanje u slučaju bolesti djeteta definisano je podzakonskim aktom – Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad (“Sl. list CG” br. 45/16).

Privremenu spriječenost za rad izabrani doktor odobrava danom javljanja osiguranika izabranom doktoru. Ako izabrani doktor ocijeni da postoji potreba za privremenom spriječenošću za rad u trajanju dužem od 30 dana, upućuje osiguranika Ljekarskoj komisiji.

Bolovanje do 30 dana

Privremenu spriječenost za rad zbog njege oboljelog člana uže porodice osiguranika, izabrani doktor odobrava:

– na predlog izabranog pedijatra oboljelog člana uže porodice do 15 godina života;
– na predlog doktora odgovarajuće specijalnosti koji liječi oboljelog člana uže porodice starijeg od 15 godina života.

Bolovanje do tri mjeseca

Privremenu spriječenost za rad zbog njege oboljelog člana uže porodice osiguranika, Ljekarska komisija odobrava:

Na predlog najmanje dva doktora odgovarajuće specijalnosti zdravstvene ustanove:

– do tri mjeseca za njegu oboljelog člana uže porodice do 15 godina života;
– do jednog mjeseca za njegu oboljelog člana uže porodice starijeg od 15 godina života.

Bolovanje do šest mjeseci

Na predlog konzilijuma doktora odgovarajuće specijalnosti Kliničkog centra Crne Gore:

– do šest mjeseci za njegu oboljelog člana uže porodice do 15 godina života;
– do četiri mjeseca, za njegu oboljelog člana uže porodice starijeg od 15 godina života.

Izabrani doktor može odobriti osigurniku privremenu spriječenost za rad zbog njege jednog ili više oboljelih članova uže porodice sa prekidima dužim od tri dana, s tim da ukupno trajanje privremene spriječenosti za rad osiguranika u jednoj kalendarskoj godini, ne može da bude duže od tri mjeseca za njegu oboljelog člana uže porodice do 15 godina života, i jednog mjeseca za njegu oboljelog člana uže porodice starijeg od 15 godina života.

Privremenu spriječenost za rad odobrava izabrani doktor, odnosno Prvostepena ljekarska komisija po pravilu uz lično prisustvo osiguranika, uzimanjem anamneze, radne anamneze, uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju osiguranika ili oboljelog člana uže porodice kojem je potrebna njega, koju je izdala zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost u okviru Zdravstvene mreže u skladu sa zakonom.

Privremena spriječenost za rad odobrava se po osnovu bolesti ili povrede osiguranika, kao i njege oboljelog člana uže porodice osiguranika, prema Kriterijumima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Kriterijumima se propisuju medicinsko-doktrinarni standardi za odobravanje privremene spriječenosti za rad i predstavljaju preporuku izabranom doktoru i Ljekarskoj komisiji u postupku odobravanja privremene spriječenosti za rad. Osiguranik je dužan da ljekarskoj komisiji dostavi uput izabranog doktora i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju o obavljenom liječenju, prije isteka posljednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio izabrani doktor, a najkasnije u roku od tri dana od isteka odobrenog bolovanja.

Po isteku odobrene privremene spriječenosti za rad od strane izabranog doktora, osiguranik je dužan da se, najkasnije u roku od tri dana, javi Ljekarskoj komisiji sa nalazom i mišljenjem izabranog doktora i odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Osiguranicima pripada pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, a osnov za obračun naknade zarade je prosjek osnovne zarade, odnosno naknade zarade koju je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu kada je nastupila privremena spriječenost za rad.

Ova naknada se, kako objašnjavaju, određuje najmanje u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a određenoj grupi osiguranih lica pripada naknada u visini od 100 odsto od osnova i to od prvog dana privremene spriječenosti za rad, i za sve vrijeme trajanja te spriječenosti, “ali samo za vrijeme za koje bi osiguranik ra dio i ostvario zaradu da nije nastupila privremena spriječenost za rad”.

Napisala: Tanja Ćirović, socijalna radnica, udruženje Roditelji