Predstavnici 14 nevladinih organizacija pozvali su Ministarstvo zdravlja da promijeni tekst Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i ne mijenja odredbu iz postojeće Zakona koja se odnosi na refundaciju njihove zarade od prvog dana trudničkog odsustva kao i da zadrži rješenje o isplati zarade u visini od 100 odsto od osnova za naknadu.
Izmjene Nacrta zakona tražile su organizacije Juventas, Akcija za ljudska prava, Udruženje Roditelji, Centar za ženska prava, ANIMA, Sigurna ženska kuća, PRIMA, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, CAZAS, SOS za ženu i djecu žrtve nasilja, Centar za antidiskriminaciju – Ekvista, Kvir Montenegro i Centar za monitoring i istraživanje.
Kako su podsjetili iz tih organizacija, odredbe Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju da isplaćene naknade zarada trudnicama za prva dva mjeseca trudničkog odsustva zbog održavanja trudnoće, ne bude refundirana poslodavcu.
“Novina je i da naknada koju Fond refundira poslodavcu iznosi 70 odsto od osnova za naknadu a ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini“, kaže se u saopštenju NVO.
Predstavnici civilnog sektora kažu da je ostavljena mogućnost poslodavcu da isplatu naknade zarade trudnici smanji na 70 odsto, a podsjećaju da se prema važećem rješenju, naknada zarade u ovom slučaju obezbjeđuje u visini od 100 odsto od osnova za naknadu. „Ovaj stav se odnosi i na naknade u slučaju drugih privremenih spriječenosti za rad“.
„Predlažemo da se odustane od promjene važećeg rješenja o isplaćivanju naknade ženama koje su spriječene da rade zbog održavanja trudnoće – da se naknada u punom iznosu isplaćuje trudnicama koje održavaju trudnoći, i da se isplaćeni iznos i dalje refundira poslodavcu od prvog dana, u iznosu od 100 odsto i bez ograničenja da naknada ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini“, navodi se u komentarima Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Predstavnici NVO predlažu da naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad poslije isteka 60 dana obračunava i isplaćuje poslodavac, a Fond je refundira poslodavcu, u roku od 90 dana od podnošenja zahtjeva.
Prema njhovom mišljenju, predložena rješenja stvaraju dodatne barijere za zapošljavanje žena u repoduktivnoj dobi i diskriminišu trudnice, koje su inače u nezavidnom položaju. Podsjećaju da poslodavci nijesu u obavezi da produžavaju ugovore o radnom odnosu na određeno vrijeme sa trudnicama, dok su na trudničkom bolovanju, kao što je slučaj sa porodiljskim sve do njegovog završetka. Zbog toga, kako kažu, veliki broj njih koristi priliku da zaposlene radnice, koje su trudne zamijene novom radnom snagom.
“Ovakve odredbe će im biti dodatni motiv za takvo postupanje. Ovim Nacrtom im je omogućeno i da smanje nakanadu zarada koje isplaćuju trudnicama sa 100% na 70 % od osnova za naknadu. Napominjemo da je jasno je da se odredbe o refundaciji odnose na poslodavce, a ne direktno na trudnice, ali je jasno i da dosadašnja praksa sa porodiljama dokazuje direktnu štetu koja im se nanosi zbog ograničavanja refundiranog iznosa naknada, s obzirom da ih u toku odsustva poslodavci smanjuju”, pojašnjavaju predstavnici civilnog sektora.
Prema njihovim navodima, i Crnoj Gori žene su manje plaćene od muškaraca za iste poslove, veći je postotak ekonomski neaktivnih žena, a žene su u malom procentu vlasnice nepokrenosti. Država se obavezala da preduzima mjere postizanja rodne ravnopravnosti koja u Crnoj Gori nije postignuta prema ocjenama svih relevantnih međunarodnih organizacija.
“Sporne odredbe Nacrta nisu usklađene sa mjerama predviđenim Programom sprovođenja Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti (2013-2017) za 2015 – 2016 godinu, koji je Vlada Crne Gore usvojila 13. 03. 2015. godine, čiji je strateški cilj povećanje zaposlenosti žena i uklanjanje svih oblika diskriminacije žena”,dodaje se u komentarima na tekst Nacrta.
NVO su pozvale Vladu da promijeni politiku stvaranja ušteda preko djece i njihovih roditelja ukoliko želi da se Crna Gora ekonomski i socijalno razvija. Udar na trudnice i porodilje, kako tvrde, može imati dalekosežne posljedice na natalitet i standard generacija koje dolaze, jer to zaista jeste udar na njih, a ne samo na poslodavce.
Zato apeluju na Ministarstvo zdravlja da uvaži predložene izmjene teksta Nacrta zakona.