Home » Featured » Ko ima pravo na skraćeno radno vrijeme?

Ko ima pravo na skraćeno radno vrijeme?

Pravo na skraćno radno vrijeme imaju:

Zaposleni koji radi na naročito teškim, napornim i za zdravlje štetnim poslovima

Puno radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje, odnosno radnoj sposobnosti zaposlenog, ali ne kraće od 36 časova u radnoj nedjelji.

Ta radna mjesta utvrđuju se aktom o sistematizaciji, u skladu sa kolektivnim ugovorom. Zaposleni koji radi skraćeno radno vrijeme ima ista prava iz rada kao i zaposleni koji radi puno radno vrijeme.

Majke koje su imale višeplodne trudnoće, do treće godine života djece

Majke koje su imale višeplodne trudnoće imaju pravo na skraćeno radno vrijeme do treće godine života djece. Pravilnik o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite precizira da se pravo na naknadu za rad sa polovinom punog radnog vremena odnosi na roditelje/staratelje djece rođene iz višeplodne trudnoće.

Roditelji djece usled potrebe za pojačanom njegom djeteta

Medicinske indikacije za ostvarivanje prava na naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do navršene treće godine života djeteta su:

  • prijevremeno rođeno dijete kojem je potrebna simulacija razvoja; dijete koje je imalo neki od faktora rizika od strane majke, trudnoće, porođaja ili od samog ploda, koji bi mogli da dovedu do poremećaja u rastu i razvoju; novorođenče oboljelo od transmisivnih bolesti; posljedica aktuelnog encefalitisa razne etiologije; sve vrste malignih neoplazmi uključujući i leukemiju; diabetes mellitus; kongenitalna adrenalna hiperplazija; hemofilija; epilepsija razvojnog doba; bolesti motornih neurona i mišićna atrofija; retinopatia prematurna; oštećenja sluha i govora; teža srčana oboljenja;teža oboljenja jetre; teža oboljenja bubrega; cistična fibrosa; urođene i stečene maloformacije kostiju i mišića; celijakačni sindrom; djeca rođena iz višeplodne trudnoće.

Pravila o načinu i postupanju u ostvarivanju prava

Nakon isteka porodiljskog odsustva jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena za vrijeme dok dijete navrši tri godine života, ukoliko je djetetu potrebna pojačana njega. Pravo na rad sa polovinom radnog vremena, ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.

Radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada.

Zahtjev za ostvarivanje prava na rad sa polovinom punog radnog vremena zaposleni podnosi poslodavcu.

Postojanje potrebe za pojačanom njegom djeteta utvrđuje socijalno-ljekarska komisija iz Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti (“Službeni list RCG“, broj 78/05), nalazom, ocjenom i mišljenjem, u skladu sa Pravilnikom o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite (“Službeni list RCG”broj 3/06).

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na rad sa polovinom punog radnog vremena prilaže se:

  • dokaz o radnom statusu roditelja, usvojioca ili lica kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu;
  • izvod iz matične knjige rodjenih za dijete;
  • medicinska dokumentacija za dijete.

Rješenje o pravu na rad sa polovinom punog radnog vremena  za zaposlenog donosi poslodavac, a za lice koje se bavi preduzetničkom djelatnošću kao jedini zaposleni, donosi Centar za socijano staranje.

Zahtjev za utvrđivanje potrebe za pojačanom njegom djeteta saglasno Zakonu, poslodavac podnosi Centru, a u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku ostvarivanja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju roditelj ili staratelj koji vrši starateljstvo nad djetetom sa teškim smetnjama u razvoju, bez obzira na godine života djeteta, koje je korisnik lične invalidnine ima pravo na starosnu penziju, sa 20 godina staža osiguranja. Ovo pravo može koristiti jedan roditelj ili staratelj, a ne odnosi se na staratelja koga po službenoj dužnosti imenuje organ starateljstva“.

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se sljedeća dokumentacija:

– Radnu knjižicu(zaključenu);
– Rješenje o prestanku radnog odnose;
– M-4 obrazac za tekuću godinu;
– Broj tekućeg računa banke;
– Staž u bivšoj Jugoslovenskoj Republici (ukoliko ima).

Pored standardne dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na starosnu penziju, potrebno je dostaviti:

  • Rješenje Centra za socijalni rad kojim je priznato pravo na korišćenje lične invalidnine
  • Izvod iz matične knjige rođenih.

Napisala: Tanja Ćirović, socijalna radnica udruženje Roditelji

 

 

 

Share This Post

Google1Yahoo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*